Naredne sedmice, 25. januara, trebali bi se nastaviti razgovori o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.
Specijalni izaslanik State Departmenta Matthew Palmer i predstavnica Evropske komisije Angelina Eichhorst dolaze u Sarajevo sa nadom da će najprije okupiti sve relevantne sagovornike, a zatim da će uspjeti posredovati postizanju dogovora.
Iako se u javnom diskursu kao svrha razgovora pokušava nametnuti isključivo način izbora članova Predsjedništva BiH, suština potrebe ustavnih izmjena i reforme izbornog zakonodavstva mnogo je dublja od takvog nametnutog reduciranog shvatanja.
Neupitna je potreba izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH. Odnosi se to najprije na potrebu brisanja etničkih odrednica za Predsjedništvo, što je obaveza koja proizilazi iz presuda Evropskog suda za ljudska prava i stavova Venecijanske komisije.
Ispunjavanju te obaveze se protivi HDZBiH, stranka koja insistira na zadržavanju etničkih odrednica, što onemogućava provedbu presuda Suda iz Strazbura i ispunjavanje ključnih kriterija Evropske komisije, te koja insistira na konceptu takozvanog “legitimnog predstavljanja”.
Međutim, ključna tačka svih budućih pregovora nije Predsjedništvo BiH već domovi naroda, naročito Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Reduciranje ovlasti i nadležnosti Doma naroda FBiH isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa zahtjev je gotovo svih probosanskih stranaka, poput Stranke demokratske akcije, Demokratske fronte i Socijaldemokratske partije, koje su takav pristup načelno usaglasile još u oktobru prošle godine.
Upravo je Dom naroda FBiH sa postojećim ovlastima i nadležnostima ishodište gotovo svih političkih blokada i ucjena koje koče usvajanje zakona, provedbu reformi, odnosno onemogućavaju funkcionalnost FBiH. Zahvaljujući mehanizmima koje pruža Dom naroda FBiH, HDZBiH već tri i po godine uskraćuje građanima pravo na implementaciju njihove izborne volje i blokira formiranje Vlade FBiH, dok predsjednik FBiH Marinko Čavara, koji je također kadar te stranke, duže od dvije godine ne dozvoljava popunjavanje Ustavnog suda FBiH.
Mnogo duže je prisutna praksa u kojoj HDZBiH, čiji kadrovi čine većinu delegata u Klubu hrvatskog naroda, obara zakone i druge dokumente koji nisu u skladu sa interesima isključivo te stranke ili koji se koriste kao ucjenjivački alat za ostvarivanje ostalih stranačkih ili ličnih ciljeva i interesa. Prema dostupnim podacima, trenutno se u Domu naroda „na čekanju“ nalazi 37 prijedloga i nacrta zakona koje je usvojio Zastupnički dom, 48 izmjena i dopuna zakona koje su pokretali delegati, te desetak prijedloga i nacrta zakona iz prošlog mandata.
Među tim zakonima su i neki ključni, poput Zakona o doprinosima i porezu na dohodak, Zakona o gasu, Zakona o koncesijama, Zakona o suzbijanju korupcije, Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, niza zakona o boračkoj populaciji, te Prijedloga prostornog plana FBiH do 2028. godine i Strategije razvoja FBiH za period 2021-2027.
Zloupotrebe postojećih ovlasti Doma naroda i potrebu njihovog reduciranja isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa najbolje ilustruje činjenica da je u tom Domu u prošlom mandatu oboren Zakon o igrama na sreću, kojim je predviđeno adekvatno i sa evropskim standardima usklađeno oporezivanje kladionica, što sasvim sigurno nema nikakve veze sa vitalnim interesima Hrvata već isključivo finansijskim interesima zvaničnika HDZ-a BiH.
Izmjenama kojima bi se reducirale ovlasti i nadležnosti Doma naroda FBiH isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa bi se zadržali mehanizmi zaštite nacionalnih interesa Hrvata u FBiH, a bile bi onemogućene zloupotrebe koje opstruiraju i onemogućavaju funkcionalnost FBiH. Upravo su to razlozi koji ovaj segment ustavnih izmjena i reforme izbornog zakonodavstva nameću na prvo mjesto liste prioriteta, daleko ispred modela izbora članova Predsjedništa BiH.
Čelnici stranaka okupljenih unutar HNS-a su u proteklim danima slali poruke o neprihvatljivosti revizije ovlasti Doma naroda FBiH, što, ukoliko ostanu pri tom stavu i ukoliko se nastave protiviti brisanju etničkih odrednica, onemogućava bilo kakav dogovor u kratkom vremenskom okviru do raspisivanja Općih izbora.
Izvor: Faktor.ba
